Romanijski med kojem posebnost daje stotinjak ljekovitih biljaka zaštićen je oznakom porijekla i upisan u registar Agencije za bezbjednost hrane BiH, što je dobar način da se Udruženje pčelara “Glasinac” sa Sokoca izbori protiv nelojalne konkurencije.
– Zaštita ovog proizvoda obuhvata administrativne granice opština Rogatica, Han Pijesak, Pale i Sokolac, ukupne površine 2.185 kilometara kvadratnih. Ovo je planinski kraj, što omogućava posebnost romanijskog meda – izjavio je sekretar Udruženja Slaviša Knežević.
Knežević kaže da Udruženje ima 130 registrovanih pčelinjaka. “Naše udruženje su pčelari sa oko 3.000 košnica. Godišnja proizvodnja se svodi na oko 30 tona kada je prosječna godina”, objasnio je Knežević.
On je naveo da je Udruženje osnovano 2001. godine i da je dosta učinilo na popularizaciji pčelarstva na prostoru Sarajevsko-romanijske regije, te da su teritorijalno uvezani i sa udruženjima iz Rogatice i sa Pala, dok se radi na formiranju asocijacije na Han Pijesku.
Knežević je napomenuo da je procedura u vezi sa zaštitom oznake porijekla počela u aprilu prošle godine.
Pri izradi elaborata, kaže on, pčelari su imali pomoć Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Područne jedinice Istočno Sarajevo resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Finansijski su izradu elaborata pomogli resorno ministarstvo, grad Istočno Sarajevo i opština Sokolac.
Knežević je pojasnio da posebnost romanijskom medu daju biljke koje rastu na nadmorskoj visini i do 1.200 metara.
– Minimalno je 100 medonosnih, ljekovitih biljaka sa ovog područja sa kojih pčele kupe nektar i daju blagodet našem proizvodu – kaže Knežević.
On je ukazao da sada slijedi poziv pčelarima sa regije koju obuhvata ovo zaštićeno područje da se prijave da dobiju zaštitu oznake porijekla romanijskog meda.
– Romanijski med koji se bude tako deklarisao moraće imati oznaku da je zaštićeno porijeklo, mimo ostalih podataka koje sadrži etiketa i ne može ga niko prodavati ko nije prošao propisane procedure – upozorio je Knežević.
On je naveo da se dešavalo da pčelari kada je livadska paša pčela u pitanju dođu uveče na određenu lokaciju, a sutradan kraj puta istaknu tablu da prodaju romanijski med.
– Zato ćemo zaštititi svoj proizvod, da ima autentičnost i možda bolju cijenu – rekao je Knežević.
On je istakao da su med koji proizvode dosad prodavali na kućnom pragu, kao i da je najsigurnija kupovina od poznatog proizvođača.
Knežević je naglasio da je tržište preplavljeno lažnim medom i da usljed nelojalne konkurencije pčelari ne mogu ni da postignu pravu ekonomsku cijenu meda. “Trenutno cijena romanijskog meda od 25 do 30 KM”, rekao je Knežević.
Njegov pčelinjak se nalazi na području mjesne zajednice Sokolovići, na 1.165 metara nadmorske visine, gdje je većinom pomiješana šuma i livada.
– Trenutno pčelarim sa 50-ak društava, ranije sam imao i do 80. Problem je što se većinom stariji ljudi bave pčelarstvom. Uglavnom, to mi dođe kao dodatni prihod – naveo je Knežević i dodao da ne može ocijeniti kakva će biti ova godina, ali je zadovoljan dosadašnjim stanjem u pčelinjaku.
On kaže da je pčelinjak da bi ga zaštitio od medvjeda ogradio električnim pastirom i sugeriše pčelarima da učine isto.

Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana


