Tržište rada

Iako je posljednih godina zabiljeđen pad stope nezaposlenosti, stanje na tržištu rada u Republici Srpskoj i dalje karakterište određena stopa nezaposlenosti, što se sa stanovišta investitora može posmatrati kao potencijal. Kvalitetnom tržištu rada u Republici Srpskoj posebno doprinosi sistem obrazovanja koji svake godine tržište rada obnovi sa visokoobrazovanim kadrom koji brzo uči, govori više stranih jezika i koristi najsavremenije informacione tehnologije. Strategijom razvoja obrazovanja RS za period 2016-2021. godine definisani su ciljevi i mjere povezivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada.

Upisna politika

S ciljem podizanja kvaliteta obrazovanja u Republici Srpskoj, Ministarstvo prosvjete i kulture poslednjih godina vodi upisnu politiku prilagođenu trenutnim potrebama tržišta rada. Upisna politika primjenjuje se i u nastavku školovanja na visokoškolskim ustanova.

Dualno obrazovanje

Sistem dualnog obrazovanja uveliko je počeo da se primjenjuje i u srednjim školama u Srpskoj. Dualno obrazovanje je deo sistema srednjeg obrazovanja i vaspitanja u kome se kroz teorijsku nastavu i vežbe u školi i učenje kroz rad kod poslodavca, stiču, usavršavaju i izgrađuju znanja, veštine i sposobnosti i stavovi u skladu sa standardom kvalifikacije i planom i programom nastave i učenja.

Evidencija nezaposlenih

Zanimanja poput finansijskih službenika, ekonomista, pravnika, inženjera poljoprivrede trenutno dominiraju na evidencijama nezaposlenih lica Republike Srpske. Pored navedenih, veliki udio čine i profesori razredne nastave, profesori fizičkog vaspitanja, profesori engleskog jezika, pedagozi, vaspitači, geografi, te profesori srpskog jezika.

25,4% visoka stručna sprema
4,3% viša stručna sprema
46% srednja stručna sprema
25,3% ostali

Tržište rada je dio kompleksnog nacionalnog tržišta i ima funkciju obezbjeđivanja što veće zaposlenosti i efikasne alokacije radne snage po sektorima i djelatnostima, ali i teritorijalno. Tržište rada obezbjeđuje zapošljavanje u skladu s realnom tražnjom za radnom snagom, ali i prema ponudi koja je specifična po profesionalnoj, starosnoj, polnoj ili teritorijalnoj strukturi.

Rast produktivnosti rada primarni je ekonomski cilj kojim se stvaraju pretpostavke za jačanje konkurentnosti domaće ekonomije i stabilan razvoj.

Tržište rada u Republici Srpskoj karakteriše određena stopa nezaposlenosti, koju sa stanovišta investitora možemo posmatrati kao potencijal. Isto tako, bitno je naglasiti da se struktura radne snage povećava u korist visokoobrazovanih kadrova koji traže zaposlenje.

Kvalitet intelektualnog kapitala u Republici Srpskoj baziran je na sistemu edukacije koji daje visokoobrazovane ljude, koji brzo uče, govore više jezika i pritom koriste najsavremenije informacione tehnologije.

Ministarstvo prosvjete i kulture, s ciljem podizanja kvaliteta srednjeg obrazovanja, vodi upisnu politiku u srednje škole u skladu s potrebama tržišta rada, kao i s iskazanim potrebama za nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama.

Na osnovu prijedloga, koje su rukovodioci srednjih škola dostavili Ministarstvu prosvjete i kulture RS, sačinjen je plan upisa u školsku 2019/2020. godinu, koji predviđa uvođenje novih zanimanja.

Srednje škole u Srpskoj uveliko su započele uvođenje sistema dualnog obrazovanja, koje bi u narednom periodu trebalo da pokaže očekivane rezultate. Plan je da u prvom razredu đaci srednjih stručnih škola imaju organizovan jedan dan praksu u preduzećima, u drugom razredu dva dana, a u trećem tri dana praktične nastave.

Povezivanje stručnog obrazovanja i tržišta rada jedan je od ciljeva definisanih Strategijom razvoja obrazovanja RS za razdoblje 2016-2021. godine, a potpisivanjem sporazuma biće unaprijeđena praktična nastava u srednjem stručnom obrazovanju.

Sporazumom je definisano da će učenici prvi put ići na praksu kod poslodavca koja će biti plaćena, a nakon završetka srednje škole, oni najbolji će imati mogućnost zapošljavanja. Osnovni cilj je da učenici steknu vještine, kompetencije i znanja, gdje će nakon završetka srednje škole biti obučeni za potrebe tržišta rada.

Profiliranjem mladih žena i muškaraca u RS odrediće se potencijalne mogućnosti za ekonomski razvoj i stvaranje novih radnih mjesta.

Struktura radne snage prema stepenu stručnog obrazovanja u Republici Srpskoj u septembru 2018. godine bila je sljedeća:

  • visoka stručna sprema 25,4%
  • viša stručna sprema 4,3%
  • srednja stručna sprema 46%
  • ostali 24,3%

U akademskoj 2017/2018. godini u Republici Srpskoj bila je registrovana 21 institucija visokog obrazovanja, tačnije 12 visokih škola i devet univerziteta. Od devet univerziteta, dva su državna -Univerzitet u Banjoj Luci i Univerzitet u Istočnom Sarajevu.

Organizacionu strukturu ustanova visokog obrazovanja čine 93 fakulteta, pet akademija i dva vjerska fakulteta.

Najviše nezaposlenih lica sa VII stepenom obrazovanja registrovano je u sljedećim strukama i zanimanjima: finansijski radnici i diplomirani ekonomisti (3.727), diplomirani pravnici (1.577) i diplomirani inženjeri polјoprivrede (518). Takođe, veliki je broj registrovanih lica sa zanimanjima iz oblasti prosvjetne struke – profesori razredne nastave, profesori fizičkog vaspitanja, profesori engleskog jezika, diplomirani pedagozi, vaspitači, diplomirani geografi, profesori srpskog jezika.

U Republici Srpskoj mjere aktivne politike zapošljavanja realizuju se posredstvom Zavoda za zapošljavanje u skladu sa Strategijom o zapošljavanju koju usvaja Vlada, kao i akcionim planom zapošljavanja za tekuću godinu, programom rada Zavoda i zvaničnom Ekonomskom politikom RS. Aktivne mjere s ciljem zapošljavanja u Srpskoj obuhvataju realizaciju različitih projekata koji treba da obezbijede nova radna mjesta, prekvalifikacije, dokvalifikacije i stručno osposobljavanje zaposlenih i nezaposlenih lica.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti čime se pokreće jedna od najznačajnijih reformi na tržištu rada Srpske. Ova reforma predviđena je republičkom Strategijom zapošljavanja za period od 2016. do 2020. godine i Programom ekonomskih reformi od 2019. do 2021.

Strategijom razvoja obrazovanja Republike Srpske za period 2016-2021. godine upravo su određeni strateški ciljevi koji se tiču visokog obrazovanja i koji idu u pravcu jačanja naučnoistraživačkog rada, vezivanja visokog obrazovanja s tržištem rada i internacionalizacijom visokog obrazovanja.

Povezivanje stručnog obrazovanja i tržišta rada jedan je od ciljeva definisanih Strategijom razvoja obrazovanja RS za razdoblje 2016-2021. godine, a potpisivanjem sporazuma biće unaprijeđena praktična nastava u srednjem stručnom obrazovanju.