Prednosti

Značajni prirodni potencijali udruženi sa povoljnim geografskim položajem čine Republiku Srpsku privlačnijom lokacijom za strane investitore. Bogata putna mreža omogućava dobru povezanost sa zemljama iz okruženja. Kvalitetno zemljište uz povoljne klimatske uslove predstavlja podneblje u kojem uspijevaju brojne poljoprivredne kulture, a povoljno je i za uzgoj stoke.

Više od 50% ukupne teritorije Republike Srpske čine šume. Iskoristivnog ovog resursa najviše se ogleda u drvnoj industriji, ali i u proizvodnji gljiva i ljekovitog bilja, zatim u lovu, ribolovu, korištenju treseta i dr.

Jedan od najvećih potencijala Republike Srpske je hidroenergetski potencijal. Bogata riječna mreža omogućava izgradnju hidrocentrala i mini elektrana. Energija se proizvodi i u termoelektranama, a postoje i veoma povoljni uslovi za izgradnju vjetroelektrana. Ovi potencijali još nisu maksimalno iskorišteni, ali i sa trenutnom proizvodnjom, RS ostvaruje značajne prihodeod prodaje energije na slobodnom tržištu.

Povoljan geografski položaj i dobra infrastrukturna povezanost sa okolnim zemljama čini Republiku Srpsku izuzetno atraktivnom lokacijom za strane investitore. Mreža puteva i autoputeva omogućava nesmetan promet ljudi i robe u Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru. Granica sa Hrvatskom predstavlja direktu povezanost sa Evropskom Unijom.

Republika Srpska poznata je i po dobroj i kvalitetnoj domaćoj hrani. Spoj klimatskih faktora, geografske pozicije i kvalitetnog zemljišta, daje odlične uslove za uzgoj brojnih biljnih i životinjskih vrsta i proizvodnju organske hrane. Značajan broj visokokvalitetnog ljekovitog bilja raste na ovim prostorima, a najveća iskoristivost je u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.

Jedan od najvećih potencijala za ulaganje u Republiku Srpsku je elektro-energetski potencijal. Teritorija je bogata površinskim i podzemnim vodama, ima velike potencijale za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ali i za izgradnju vjetroelektrana. Električna energija trenutno se proizvodi se u termoelektranama, hidroelektranama i malim elektranama. Republika Srpska jedan je od najvećih izvoznika električne energije u regionu.

51,7% ukupne površine čine šume
30% iskorištenost potencijala za proizvodnju električne energije
4+ milijarde rezervi mrkog uglja, lignita i treseta
1 ha poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika

Republika Srpska je izuzetno bogata prirodnim resursima, među kojima se posebno izdvaja kvalitetno i nezagađeno poljoprivredno zemljište (posebno mogućnost proizvodnje organske hrane), zatim šume, elektro-energetski potencijal.

Još jedna od prednosti za ulaganje u Republiku Srpsku je dobra geografska pozicija – granica s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom i dobra putna infrastruktura prema zemljama Evrope.

Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Republici Srpskoj iznosi 1.299.000 ha (51,4% udjela u Bosni i Hercegovini), što u odnosu na broj stanovnika čini približno jedan hektar po stanovniku, što je iznad svjetskog prosjeka (0,24 ha po stanovniku) i evropskog prosjeka (0,40 ha po stanovniku).

Poljoprivredni potencijali

Čist vazduh, zemljište i voda omogućavaju RS povoljne uslove za proizvodnju organske hrane. Ravnice na jugu i zapadno od rijeke Save pružaju idealne uslove za uzgoj pšenice, kukuruza i povrća, te industrijskih biljaka, kao što su lan i konoplja. Zemlja nije zagađena hemijskim đubrivima i pesticidima. Najveći potencijal je u uzgoju stoke i preradi mesa u mesne proizvode, uzgoju kokošaka i proizvodnji jaja, te proizvodnji voća i povrća.

Svi ti uslovi pružaju izvrstan ambijent za uzgoj širokog izbora biljaka i životinja, uz mogućnost žetve usjeva i voća do tri puta godišnje na istom zemljištu u zavisnosti od kulture.

Toplija područja u Hercegovini vijekovima su bila središte proizvodnje vina, uzgajanja duvana i lavande i drugih aromatičnih biljaka.

Republika Srpska je takođe poznata po svom visokokvalitetnom ljekovitom bilju koje se koristi u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.

Potencijali u šumarstvu i lovstvu

Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta Republike Srpske prema, podacima Katastra šuma i šumskog zemljišta, iznosi 1.282.412 ha, ili 51,7% od ukupne površine Republike Srpske. Površina šuma u svojini Republike Srpske od ukupnog šumskog fonda iznosi 77%, a privatnih šuma bez šumskog zemljišta 22%. Na površine uzurpiranih šuma i šumskog zemljišta otpada 1%. Šumovitost Republike Srpske iznosi 51,7%, a na jednog stanovnika otpada oko 0,7 ha šumom obraslog šumskog zemljišta.

Ukupni godišnji zapreminski prirast u šumama u svojini Republike Srpske je oko 5.134.000 m3.

Proizvodni potencijal šuma se ne koristi samo kroz drvnu zapreminu, već su od sve većeg značaja potencijali za proizvodnju raznih plodova, gljiva, ljekovitog bilja, drvenog ćumura, lov i ribolov, zatim u korišćenju treseta i dr.

U šumama Republike Srpske procjenjuje se da u suvom stanju ima oko 1,5 kg/ha kvalitetnog ljekovitog bilja, aromatičnog i jestivog bilja, oko 6 kg/ha šumskih plodova, oko 500 tona/godišnje gljiva i druge biljne sirovine.

Elektro-energetski potencijal

Sa hidrološkog aspekta, prostor Republike Srpske se može označiti kao bogat površinskom i podzemnom hidrološkom mrežom. Svi glavni riječni tokovi hidrološki pripadaju slivu Crnog mora. Okosnica crnomorskog sliva je tok rijeke Save, koji je nisko položen, te mu dotiču svi veći riječni tokovi – Una sa Sanom, Vrbas, Ukrina, Bosna i Drina. Sve one imaju kompozitni karakter riječnih dolina s velikim padovima, te raspolažu značajnim hidroenergetskim potencijalom. U tom pogledu je posebno značajna Drina, koja ima najrazvijeniji hidrološki sistem i ogroman hidroenergetski potencijal, koji je samo dijelom valorizovan. Sliv rijeke Drine predstavlja najznačajniji neiskorišćeni hidropotencijal na Balkanu.

Do sada je na slivu rijeke Drine izgrađeno devet hidroelektrana (HE Uvac, HE Kokin Brod, HE Bistrica, HE Potpeć, HE Piva, HE Višegrad, HE Bajina Bašta, RHE Bajina Bašta i HE Zvornik), koje su u vlasništvu Srbije i Republike Srpske i koje imaju ukupnu instalisanu snagu od 1.932 MW i prosječnu godišnju proizvodnju od 6.350 GWh.

Daljom izgradnjom u slivu rijeke Drine može se značajno povećati proizvodnja električne energije. Povećanje proizvodnje može se ostvariti kako izgradnjom novih postrojenja, tako i povećanjem kapaciteta postojećih. Procjenjuje se da se izgradnjom novih postrojenja može ostvariti godišnja proizvodnja od preko 7.500 GWh. Izgradnjom akumulacija na slivu rijeke Drine ne bi se samo omogućilo korišćenje veoma atraktivnog i, u ekonomskom smislu, veoma vrijednog hidroenergetskog potencijala, već bi se takođe stvorili i dodatni preduslovi za razvoj turizma.

I ostali riječni tokovi imaju veliki energetski, ali i vodoprivredni značaj.

Hidrografsku riječnu mrežu Republike Srpske upotpunjuje najveća i najznačajnija rijeka istočne Hercegovine – Trebišnjica, čiji je hidroenergetski potencijal samo djelimično iskorišten. Ona, kao i gotovo sva podzemna krasna hidrografska mreža, pripada jadranskom slivu.

Na području bazena rijeke Trebišnjice planirana je izgradnja osam hidroenergetskih objekata, a do danas su izgrađene četiri hidroelektrane, HE Dubrovnik 1. faza, HE Trebinje 1, HE Trebinje 2 i reverzibilna HE Čapljina.

Trenutna iskorištenost ukupnih potencijala za proizvodnju električne energije u Republici Srpskoj je oko 30%, što govori o mogućnostima ulaganja i razvoja ovog sektora (termoelektrana Gacko 2 i TE Ugljevik 3; hidrocentrale na rijeci Drini; hidrocentrale na rijeci Trebišnjici itd.). Ukupna instalisana snaga proizvodnih jedinica iznosi 1.744 MW. Od toga je u termoelektranama 900 MW, hidroelektranama 756 MW i u malim elektranama 88,3 MW.

U 2016. godini izgrađena je i puštena u uspješan rad nova termoelektrana Stanari, snage 300 MW.

Prema istraživanjima koja su sprovedena osamdesetih godina, definisano je i oko 100 pogodnih lokacija za izgradnju malih hidroelektrana snaga do 10 MW.

Republika Srpska ima velike potencijale za korišćenje obnovljivih izvora energije, poput energije vjetra, solarne energije, energije iz biomase i geo-termalne energije.

Republika Srpska, posebno njen južni dio, prepoznata je kao odlično područje za izgradnju vjetroelektrana. U skladu s istraživanjima koja su sproveli domaći i međunarodni stručnjaci, vjetropotencijal Republike Srpske ima 30% veći koeficijent korisnosti od prosjeka EU.

Dalje, Republika Srpska ima značajne rezerve mrkog uglja, lignita i treseta, čije procijenjene količine prelaze četiri milijarde tona. Dvije glavne rezerve uglja nalaze se u Krajini i bazenu Gacko.

Republika Srpska spada među najveće izvoznike električne energije u regionu, a javna preduzeća i privatne elektrane najveći prihod ostvaruju od prodaje električne energije na slobodnom tržištu (berzanskom prodajom ili bilateralnim ugovorima). Elektroprenosni kapaciteti i interkonekcije sa susjednim državama dozvoljavaju prihvat i transfer znatno većih snaga od trenutnih, dok su prenosni gubici ispod evropskog prosjeka.