Informaciono – komunikacione tehnologije (ICT)

U proteklih nekoliko decenija svjedoci smo značajnog povećanja korištenja informacionih i komunikacionih tehnologija. Umreženi računari, elektronska pošta, internet, baze podataka, www, elektronske publikacije, online forum-liste i elektronske konferencije, digitalne knjižare i online pretraživači samo su neki od trendova koji su uticali na naš svakodnevni rad.

Posljednjih godina u Republici Srpskoj primjetan je trend uvođenja elektronskog poslovanja, elektronskih dokumenata i olakšavanja administrativnih procedura. Potrebno je da se ova oblast uredi u pravnom smislu i da se uspostavi čvrsta saradnja nadležnih institucija s privrednim društvima.
Mogućnosti za ulaganje:
– Razvoj industrije softvera i industrije hardvera;
– Jačanje ljudskih resursa i stvaranje i afirmisanje značajne uloge visokoobrazovnih institucija;
– Definisanje pravnog okvira.

Kompanije koje se bave IT tehnologijama u Republici Srpskoj relativno su mlade firme i uglavnom se bave primarnom djelatnosti, ali ne i zakonskim propisima. U okvirima zakonodavstva Republike Srpske nisu definisani specifični zakonski propisi koji uređuju IT industriju, a neophodno je definisati strategije i politike razvoja ove oblasti. To bi podrazumijevalo precizne mjere i angažman nadležnih institucija, a direktno bi uticalo na unapređenje obrazovnog sistema, olakšanje poslovanja kompanijama i podsticanje zapošljavanja mladih u ovom sektoru.

Procjene su da Republika Srpska trpi svakodnevne gubitke zbog nedostatka kvalifikovane radne snage za potrebe softverske industrije. Asocijacija kompanija softverske industrije Bit Alijansa (BiH) procjenjuje da postoji hitna potreba za 6.000 softver-inženjera, programera i ostalih stručnjaka iz izvozno orijentisane bh. softverske industrije. Stručnjaci smatraju da bi se njihovim angažmanom u Bosni i Hercegovini ostvarilo više od 540 miliona maraka prihoda godišnje.

Domaće softverske kompanije u velikoj mjeri rade za međunarodne kompanije i svoja softverska rješenja izvoze. Za dalji razvoj ove industrije neophodni su odgovarajući obrazovani kadar, unaprijeđena infrastruktura i poslovno okruženje. Institucije vlasti na svim nivoima imaju svoju ulogu u ovome. Upravo ovdje se krije velika prilika za ulaganja, kako domaćih, tako i stranih investitora. Adekvatnom edukacijom i angažmanom obrazovanog kadra, spriječio bi se i aktuelni trend odlaska mladih u druge države zbog zaposlenja.

Trenutno je u toku projekat “Inovacija i digitalizacija u malim i srednjim preduzećima u BiH”, koji sprovodi Privredna komora Republike Srpske u saradnji s Inovacionim centrom Banjaluka i njemačkim Društvom za međunarodnu saradnju GIZ. Primarni cilj projekta, koji se u ovoj fazi sprovodi od marta 2019. do septembra 2021. godine, je da obezbijedi podršku malim i srednjim preduzećima (MSP) u BiH da unaprijede svoje inovacione kapacitete putem korištenja digitalnih tehnologija. Kroz aktivnosti koje će u MSP unaprijediti razumijevanje prilika koje proizlaze iz poslovnih inovacija baziranih na digitalnim rješenjima, cilj je da se unaprijedi raspoloživost odgovarajuće podrške za preduzeća u ovoj oblasti i ojača saradnja MSP sa donosiocima relevantnih politika, predstavnicima javnog sektora i naučnoistraživačkih institucija.

Strateški ciljevi razvijenih ekonomija u svijetu su njena održivost u novom globalnom svjetskom poretku i to zahvaljujući dugoročnim planovima, koji podrazumijevaju primjenu kompletnih rješenja koja stvara IT industrija. Ovakav veliki uspjeh zabilježen je samo u zemljama koje su se na vrijeme reformisale i iskoristile svoju postojeću radnu snagu i odmah krenule u osnivanje kompanija za proizvodnju softvera uz korištenje personalnog računara u svim sferama života. To podrazumijeva i permanentnu edukaciju korisnika i zaposlenih, izradu novih softverskih alata, fleksibilne studijske programe i planove rada na fakultetima koji mogu proizvesti dovoljan broj stručnjaka, širenje interneta u svijetu, razvoj telekomunikacionih sistema, izgradnju sopstvenih mrežnih resursa u kompanijama i primjena najčešće MS platforme – operativnog sistema koji prepoznaje jedan jezik komuniciranja i MS paketa poslovnih aplikacija.

Stručnjaci iz oblasti IT industrije konstantno moraju da se usavršavaju i prate trendove koji se u ovoj oblasti mijenjaju nevjerovatnom brzinom. Osim formalnog obrazovanja, postoje brojne mogućnosti neformalnog edukovanja kroz kurseve, seminare i radionice. U BiH se od 2012. implementira projekat Vlade Švajcarkse, “MarketMakers”. Projekat je osmišljen u cilju podrške rješavanju pitanja održivog i funkcionalnog zapošljavanja mladih u četiri privredne grane privatnog sektora: IT, poljoprivreda, turizam i izvozno orijentisane poslovne usluge.

U okviru projekta “MarketMakers”, “Pilot projekat finansijskog mehanizma finansiranja IT obuke s odloženom otplatom”, koji finansira Vlada Švajcarske, pripremljen je mehanizam podrške sprovođenju obuka iz oblasti programiranja i informacionih tehnologija. Obuke su namijenjene mladim nezaposlenim osobama koje imaju želju da steknu praktična i tražena znanja u oblasti programiranja i informacionih tehnologija, a nemaju novca da takve obuke plate.

Projekat podržava i Zavod za zapošljavanje Republike Srpske s ciljem uspješnog lansiranja novog mehanizma podrške.

Najveća krovna organizacija bh. IT industrije je Bit Alijansa, koja obuhvata 58 najvećih IT kompanija sa više od 3.000 zaposlenih. Organizacija djeluje od 2014, a cilj je razvijanje mnogobrojnih mogućnosti na tržištu IT industrije, suočavajući se sa brojnim preprekama koje usporavaju njen rast. U okviru Bit Alijanse organizuju se edukacije za mlade osobe kroz mnogobrojne programe i projekte, kao što je Bit Lab, u saradnji s univerzitetima, školama, udruženjima i drugim organizacijama u zemlji i inostranstvu koje se bave informatičkim tehnologijama.

U cilju razvijanja pozitivnog poslovnog okruženja za dalji rast bh. IT industrije, Bit Alijansa kontinuirano radi na rješavanju dva najveća problema s kojim se IT industrija svakodnevno susreće – nedostatak kvalifikovanog kadra i slabo razvijene infrastrukture u IT industriji, popraćene nedostatkom razvojnog podsticaja.

Republika Srpska ima dobru osnovu za razvoj u IT industriji. Interesantan je i podatak da softverska industrija ima značajno učešće u ukupnom bruto domaćem proizvodu i da bilježi i rast izvoza. Primanja u ovoj oblasti su za 50% iznad prosjeka u RS, a više od polovine zaposlenih je mlađe od 35 godina.

Prvi korak bila bi edukacija i stručno osposobljavanje kadrova, a za to je neophodna saradnja s univerzitetima, školama, udruženjima i različitim organizacijama koje se bave informacionim tehnologijama. Kadar treba školovati prema potrebama tržišta, a situacija je takva da stručnjaci iz oblasti IT sektora nakon završenog fakulteta najmanje čekaju, odnosno gotovo odmah dobijaju zaposlenje u struci. Ovdje je potrebno revidirati postojeće planove i programe obrazovanja u ovoj oblasti i prilagoditi ih savremenim potrebama jer se radi o oblasti u kojoj se promjene dešavaju nevjerovatnom brzinom.

Takođe, važno je obezbijediti i odgovarajuće uslove rada koji bi bili dovoljan motiv da edukovan kadar ostane na ovim prostorima. To se radi sistemski, a određene mjere Vlade za rješavanje ovog pitanja već su preduzete.