Republika Srpska u narednih pet godina biće bogatija za oko 15 novih elektrana zahvaljujući velikim investicionim projektima koje realizuje Elektroprivreda RS (ERS), a koje će nam osigurati energetsku stabilnost u punom kapacitetu.
Istakao je to u intervjuu za Glas Srpske izvršni direktor za razvoj i investicije Elektroprivrede RS Jovica Vlatković navodeći da su jedino preduzeće u regionu koje gradi toliki broj elektrana.
– U naredne četiri godine biće završene sve planirane hidroelektrane, kao i solarne elektrane, dok će vjetroparkovi biti gotovi u narednih pet godina. Iskreno se nadam da će ovo što trenutno radimo doprinijeti još boljim rezultatima. Samo kvalitetnim ulaganjima možemo ići dalje – rekao je Vlatković.
Šta je obilježilo proteklu godinu u radu ERS-a?
– Apostrof stavljam na investicije. U zadnje četiri godine pokrenuli smo 22 investiciona projekta čija je ukupna vrijednost oko 2,615 mlrd KM. Od toga smo uložili oko 365 mil KM vlastitih sredstava, što je više nego značajno. Sve investicije su bazirane na obnovljivim izvorima što pokazuje da sprovodimo međunarodne obaveze i radimo diversifikaciju kako bi danas-sutra u slučaju negativnih dešavanja obezbijedili energetsku sigurnost Srpske.
Koje investicije izdvajate kao najznačajnije?
– Svakako je to gradnja HE Dabar sa instalisanom snagom od 159,15 megavata i prosječnom predviđenom godišnjom proizvodnjom struje od 252 gigavat časa. Na drugom mjestu po značaju je HE Buk Bijela, a tu je i HE Mrsovo koju gradimo u Rudom, kao i HE Bistrica u Foči gdje su do sada probijena dva kilometra i 700 metara tunela. Osim tih projekata, u planu imamo i izgradnju HE Bileća za koju smo dobili koncesiju, zatim HE Cijevna tri za koju takođe imamo koncesiju. U planu je još nekoliko hidroelektrana, kao i tri solarne elektrane, Trebinje 1, 2 i 3. Predviđen je i vjetropark Hrgud sa instalisanom snagom od 48 megavata, ali smo podnijeli zahtjev za proširenje koncesije na 60 megavata. Trenutno razvijamo plan za vjetropark Trusina i još jednu vjetroelektranu. Kupili smo i zemljište za izgradnju solarne elektrane Doboj, a uradili smo i izmiještanje korita rijeke Mušnica u dužini od 12 kilometara kako bismo obezbijedili nesmetan rad rudnika i Termoelektrane Gacko.
Da li je u planu rekonstrukcija elektro-mreže ili njeno prilagođavanje s obzirom na gradnju tolikog broja elektrana?
– U okviru investicija koje su predviđene za elektro distribuciju i odnose se na niskonaponsku mrežu na koju se priključuju male elektrane, svake godine predvidimo određena sredstva za obnovu mreža i smanjenje gubitaka, odnosno da bi bio omogućen priključak novih elektrana. Što se tiče velikih elektrana, to pitanje je u nadležnosti Elektroprenosa BiH i iskreno se nadamo da će oni stići proširiti kapacitete na svojoj mreži kako bi se mogle priključiti sve elektrane koje ćemo izgraditi.
Započeli ste i izgradnju poslovnih zgrada u Trebinju i Laktašima. Dokle je to došlo?
– Grubi radovi su manje-više privedeni kraju i sada je u toku ugradnja stolarije na oba objekta. Nadam se da će izvođači radova do kraja godine završiti sve potrebne radove. Moram naglasiti da razvijamo i ekološki projekat, odnosno filtersko postrojenje. Potpisali smo ugovor i do sada uložili 14,5 mil KM za projekat pripreme i oplemenjivanja uglja na površinskom kopu Gacko. To postrojenje će pročistiti ugalj i tako ćemo trošiti manje energenta uz veću kalorijsku moć.
Kakvi su poslovni rezultati ERS-a u 2023. godini?
– U posljednje četiri godine ERS je non-stop imao pozitivan poslovni rezultat pa iako za 2023. još nismo sumirali kompletan obračun sve ukazuje da ćemo imati najveću, istorijsku dobit od osnivanja preduzeća.
Do toga su doveli kvalitetni remonti u prethodnim godinama, a vodili smo računa i o trgovini strujom koja je sama po sebi specifična. Bila je dobra i hidrološka godina zahvaljujući čemu smo izvezli više od 100 mil EUR struje. Kvalitetnim upravljanjem došli smo do takvih rezultata.
Ima li problema koji opterećuju rad ERS-a?
– Sistem je star i velika sredstva moramo ulagati u održavanje. Objekti su stari 40 i više godina, dolazi do zamora materijala i zbog takve situacije moramo voditi računa o svakom detalju. Pratimo standarde, modernizujemo objekte pokušavajući da idemo u korak s vremenom.
Tokom 2022. energetsko tržište uzdrmala je ogromna kriza. Kakva je sada situacija po pitanju cijena i snabdjevenosti?
– U odnosu na taj period cijena struje je znatno niža i na evropskom i na svjetskom tržištu. Predviđena cijena električne energije na berzi za ovu godinu je otprilike oko 110 EUR, ali što se tiče Srpske naši građani u čitavom regionu imaju najjeftiniju struju. Trudićemo se da građani Srpske, kao i domaći privrednici, imaju nižu cijenu struje u odnosu na okruženje jer im tako stvaramo značajnu konkurentnost.
Arbitraža
Kako će se nepovoljan arbitražni spor između Elektroprivrede Slovenije i Termoelektrane Ugljevik odraziti na rad ERS-a?
– To će nas znatno opteretiti, ali izdržaćemo. ERS će ponijeti teret i obavezu koja se vuče od 1989. godine po samoupravnom sporazumu. Uradićemo sve da bismo ispoštovali odluku arbitraže tako da od 15. januara krećemo sa isporukom struje slovenačkoj Elektroprivredi. Moramo im isporučivati trećinu struje iz Ugljevika po određenoj cijeni, nećemo im poklanjati. Dogovoreno je da im isplatimo i 67 mil EUR, to je dug nastao na osnovu arbitraže.