Uprkos stabilnoj privrednoj aktivnosti i kontinuiranom interesovanju poslodavaca, tržište rada u Republici Srpskoj tokom ove godine suočilo se sa izraženim nedostatkom radne snage u pojedinim sektorima. Najizraženiji deficit bilježi se u obrazovanju, zdravstvu, građevinarstvu i uslužnim djelatnostima, što istovremeno predstavlja i izazov, ali i priliku za dalji razvoj, ulaganja u ljudske resurse i modernizaciju sistema zapošljavanja.
Kako su za Banjaluka.net potvrdili iz JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, poslodavci se najduže suočavaju sa poteškoćama u pronalasku vaspitača, profesora matematike i fizike, profesora razredne nastave, kao i ljekara i medicinskih sestara. Riječ je o zanimanjima koja su od ključnog značaja za društveni i ekonomski razvoj, te predstavljaju temelje dugoročne stabilnosti Republike Srpske.
Osim obrazovanja i zdravstva, kontinuirano visok deficit prisutan je i kod zanatskih zanimanja, gdje se posebno ističe nedostatak kvalifikovanih stolara, tesara i bravara. U uslužnom sektoru najveća potražnja bilježi se za pomoćnim kuvarima, konobarima i pomoćnim radnicima, što dodatno potvrđuje rast turizma i ugostiteljstva širom Republike Srpske.
Iz Zavoda naglašavaju da se popunjavanje radnih mjesta u deficitarnim zanimanjima često mjeri mjesecima, a u složenijim slučajevima i duže od pola godine, što ukazuje na potrebu jačeg povezivanja obrazovnog sistema i tržišta rada. Posebno zabrinjava starosna struktura zanatlija, jer je većina radnika starije životne dobi, dok interesovanje mladih za ove profesije godinama opada.
Građevinarstvo – stub razvoja pred izazovima, ali i šansama
Slična upozorenja dolaze i iz Privredne komore Republike Srpske, gdje ističu da građevinski sektor, kao jedan od najvažnijih nosilaca privrednog rasta, ulazi u zahtjevan period. Uprkos rastu plata i povećanom obimu poslova, sve je manje kvalifikovanih radnika koji mogu odgovoriti savremenim standardima gradnje.
Nedostatak radne snage prisutan je u svim fazama izgradnje – od rukovalaca građevinskim mašinama i kranista, preko zidara, tesara, armirača i fasadera, do keramičara, molera i montera elektroenergetskih postrojenja. Dodatni problem predstavlja manjak inženjerskog kadra u realnom sektoru, jer se značajan broj stručnjaka zapošljava u javnoj upravi.
Kao ključni razlozi za ovakvo stanje navode se migracije radne snage prema zemljama Evropske unije, ali i smanjen broj studenata na tehničkim i građevinskim fakultetima. Ipak, sagovornici ističu da Republika Srpska kroz ulaganja u infrastrukturu, stanogradnju i energetiku i dalje pruža veliki prostor za profesionalni razvoj domaćih kadrova.
Uvoz radne snage kao dio šire strategije
Kako bi se očuvala dinamika razvoja, građevinski sektor Republike Srpske već nekoliko godina rješenje pronalazi i u kontrolisanom uvozu radne snage. Radnici iz Turske, Bangladeša i drugih zemalja sve su prisutniji na gradilištima, a za narednu godinu predložene su i kvote koje će omogućiti legalno i sistemsko angažovanje stranih radnika.
Istovremeno, institucije Republike Srpske rade na unapređenju politika zapošljavanja, podršci deficitarnih zanimanja, dualnom obrazovanju i dodatnim podsticajima za mlade koji se odluče za tražene profesije. Cilj je jasan – očuvati domaću radnu snagu, privući nove kadrove i obezbijediti stabilan ekonomski rast.
Uprkos izazovima, tržište rada Republike Srpske pokazuje vitalnost i potencijal za prilagođavanje savremenim trendovima. Deficitarna zanimanja sve više postaju šansa za sigurno zaposlenje, bolje zarade i dugoročnu profesionalnu perspektivu, dok Republika Srpska ostaje prostor u kojem se znanje, rad i stručnost sve više cijene.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
