Digitalni novčanik i elektronski novac omogućavaju plaćanje bez čekanja u redu ispred šaltera

Nakon što su nedavno na snagu stupila podzakonska akta Zakona o elektronskom novcu, u Republici Srpskoj su se stvorili uslovi da na tržište, do sada namijenjeno isključivo bankama, uđu i drugi igrači. Ovim će građani i privreda dobiti nove digitalne finansijske usluge, ali i konkurenciju koja bi mogla da snizi cijene finansijskih usluga.

Ana ima 20-ak godina i račun nikada nije platila na šalteru. Zašto bi, pita, stajala u redu, kada sve može obaviti brže, povoljnije i bez napuštanja fotelje.

– Kada sam počela plaćati račune, već sam imala mobilno bankarstvo. Međutim, u nekom momentu sam shvatila da mi je ovo lakše – kaže Ana.

“Ovo”, o kojem priča Ana, je digitalni novčanik i elektronski novac. Sve je to dio aplikacije koja na našem tržištu postoji već neko vrijeme, ali tek sada ova oblast je uređena Zakonom o elektronskom novcu i podzakonskim aktima koji klijentima pružaju punu sigurnost.

– Elektronski novac je konvertibilna marka u elektronskom obliku. Јa volim reći, keš u elektronskom obliku – ističe Boris Majstorović, direktor Digital money transfer.

Ova firma jedna je od tri koje su do sada podnijele zahtjev Agenciji za bankarstvo Republike Srpske za dobijanje licence za izdavanje elektronskog novca.

– Šta to znači za platni promet u RS/BiH? Znači liberalizaciju u smislu da ćemo, pored tradicionalnog platnog prometa kakav danas poznajemo, imati još jedan paralelni platni promet elektronskog novca, tako da možemo normalno plaćati ili jednim ili drugim ili sa oba – tvrdi Majstorović.

Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, kaže da je elektronski novac dio evropske prakse i direktiva čijem usvajanju, makar sa zakašnjenjem, i mi težimo. Zakon i podzakonska akta donijeli su sigurnost klijentima, jer njihov novac mora da stoji na namjenskom računu izdavaoca elektronskog novca. To znači da, u slučaju propasti firme, ne ulazi u stečajnu masu i njime ne mogu biti podmireni povjerioci.

– Svoj fizički novac možete da zamijenite za novac u elektronskom zapisu, u elektronskom novčaniku i taj novac možete da koristite bilo gdje na prodajnim mjestima gdje vaš izdavalac ima potpisan ugovor – dodaje Šuput.

U obradi su, kaže Šuput, tri zahtjeva, ali postoji interes i drugih subjekata, na primjer mikrokreditnog sektora.

– U fazi su ispitivanja njihovog tržišta, jer ovaj zakon na mala vrata otvara usluge platnog prometa i nekim drugim, pored banaka – naglašava Šuput.

Zakon dozvoljava i otvaranje poslovnica i ugovor sa distributerima, pa uplatno-isplatna mjesta mogu biti na kioscima ili mjenjačnicama. Ove inovacije, kažu u bankarskom sektoru, odavno su čekali na našem tržištu. Konkurenciju u vidu novih učesnika na tržištu do sada rezervisanom samo za njih, ipak pozdravljaju.

– Digitalizacijom tržišta, daljom implementacijom elektronskih servisa, kartičnog i drugih vrsta elektronskih plaćanja, će biti smanjena potreba za održavanjem fizičkih poslovnica, ali konstantno moramo raditi na edukaciji klijenata – rekao je direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.

Svoj interes vidi i privredna zajednica. Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kaže da bi ovo moglo da dovede do snižavanja bankarskih naknada koje, u privredi, nisu zanemarive.

– Svaki biznis gleda kako da smanji troškove. Troškovi se smanjuju na svim stavkama, pa tako treba tražiti smanjivanje troškova i kada su u pitanju bankarske naknade – dodao je Ćorić.

U Agenciji za bankarstvo smatraju da je ovo prirodan proces koji bankocentrično tržište otvara za nove igrače. U regionu, recimo, račun za režije možete platiti na kiosku, benzinskoj pumpi ili mjenjačnici.

Za potpuno otvaranje potrebno je promijeniti i Zakon o platnom prometu, a to bi, nezvanično, moglo da se desi već u narednoj godini.