Banjalučki biznismen i vlasnik građevinskog preduzeća “Aragosta Invest” Veljko Jarić, kupio je zemljište nekadašnje “Mljekare” na kojem planira praviti stambeno – poslovni kompleks.
Tačnije, kako je potvrdio, on je kupio preduzeće “Porpentina nekretnine Banjaluka”, a koje je bilo uknjiženo kao vlasnik zemlje koja sada prelazi u njegovo vlasništvo, saznaje portal Capital.
Riječ je o 20.000 kvadratnih metara zemljišta na lokaciji Malta, a koja je u posljednje dvije godine u fokusu investitora i graditelja.
Jarić kaže kako mu je plan da sa radovima krene naredne godine.
“Planirano je da radovi krenu sljedeće godine, ako ne bi izbio kakav treći svjetski rat. Ovu godinu ćemo iskoristiti da sve pripremimo u smislu projektovanja, usklađivanja sa planom Banjaluke, obezbjeđivanja uslova. To je ozbiljan i veliki kompleks, a prije definisanja uslova gradnje, dogovaram i usaglašavam sa Gradom sve detalje, nakon kojih tražim građevinsku dozvolu“, objasnio je Jarić.
On nije htio da otkrije cijenu po kojoj je kupio jednu od najatraktivnijih i najvećih parcela udaljenih samo kilometar od centra Banjaluke.
“Mnogi već po gradu pričaju koliko je plaćeno i ko je sve dao ponude za ovu firmu, ali ja bih to zadržao za sebe kao poslovnu tajnu“, rekao je Jarić.
Podsjećamo, „Mljekara“ je privatizovana krajem 2004. godine, kada je državni kapital prodan subotičkoj „Mlekari“ za 500.000 KM, uz obavezu ulaganja od 13 miliona KM, povećavanje proizvodnje, zadržavanje radnika i pretežne djelatnosti.
Obaveza Vlade RS je bila da konvertuje dug „Mljekare“ u akcije, što je tokom 2007. godine i učinjeno.
Međutim, investitor nikada nije ispunio svoju obavezu ulaganja, za što je dobio blagoslov vlasti RS. Umjesto obaveze investiranja, većinski vlasnik je krajem 2006. godine kupio konkurentski “Mlijekoprodukt” iz Kozarske Dubice, mljekaru s najvećim tržišnim udjelom u BiH.
A potom je, uz odobrenje Vlade RS, odnosno Savjeta za privatizaciju, uspio da mu se prizna akvizicija dubičkog “Mlijekoprodukta” kao ulaganje u banjalučku “Mljekaru”, čije će proizvodne pogone izmjestiti u Lijevče polje, a potom i potpuno ugasiti. Najavljena je proizvodnja od 50 tona mlijeka dnevno i zapošljavanje 40 radnika.
Pola godine kasnije svi radnici su otpušteni, a proizvodnja je ugašena.
Rezultati poslovanja banjalučke “Mljekare” u postprivatizacionom periodu bili su katastrofalni. Od 2004. godine do 2010. godine akumulirano je 12 miliona KM gubitaka, što zajedno s ranijih osam miliona KM na kraju 2010. godine iznosi 20 miliona KM ukupnog gubitka.
Akumulirani gubitak na kraju 2014. godine iznosio je 24.112.831 KM. Vlasniku nikada nije ni bio cilj da pokrene Mljekaru, već da dobije tržište i njeno aktraktivno zemljište u Banjaluci.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
