Pandemija i inflacija pogurali rast uvoza i izvoza iz RS

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u prva četiri mjeseca ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 3.941.024.000 KM.

“Od ove brojke na izvoz se odnosilo 1.753.023.000 KM, a na uvoz 2.188.001.000 KM”, stoji u ovim podacima.

Dalje se navodi da je spoljnotrgovinski deficit u periodu od januara do aprila ove godine iznosio je 434.978.000 KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 80,1 odsto.

“Izvoz je u prva četiri mjeseca ove godine povećan za 34,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz povećan za 37,2 odsto”, ističe se u ovim podacima.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je za “Nezavisne novine” da inflacija ima veći uticaj na uvozne cijene nego na izvozne.

“Mi, na primjer, dobrim dijelom uvozimo naftu i druge energente, i kako se mijenja i povećava cijena nafte, mi je po tim cijenama i uvozimo. S obzirom na to da smo zavisni od uvoza nafte, ta porasla vrijednost ne mora značiti da su uvezene veće količine, nego su veće cijene”, objašnjava Đogo.

Što se tiče izvoza, Đogo smatra da naši privrednici trenutno nisu u stranju da povećaju cijene svoje robe, tako da je taj porast prilično realan, odnosno odgovara porastu obima izvoza.

“Pokrivenost uvoza izvozom značajno je veći nego u Federaciji BiH, tako da mi popravljamo prosjek BiH naviše i to pokazuje nešto veću konkurentnosti privrede RS nego FBiH, ali sa druge strane, sve zemlje koje su ušle u EU imaju trgovinski suficit. U Hrvatskoj turizam kao glavni faktor dovodi do toga. Zemlje regiona kao što su Bugarska i Rumunija takođe su prešle u poziciju trgovinskog suficita, tako da to što smo od 15 odsto poslije rata došli do 80 odsto jeste pozitivan razvoj, ali su i druge zemlje to prošle pa imaju suficit”, naglasio je Đogo.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, rekao je da je važno napomenuti da je u prva četiri mjeseca prošle godine još vladala pandemija te da je to značajno uticalo na poslovanje na tržištu, što se mora uzeti u obzir.

“Kada je u pitanju uvoz, tu u značajnoj mjeri učestvuje roba široke potrošnje i sigurno je da se rast cijena te robe direktno odrazio na ovako značajan rast uvoza. Sa druge strane, kada je u pitanju izvoz, mi ipak industrijsku robu koju izvozimo nismo izvozili po daleko većim cijenama te robe na svjetskom tržištu”, naveo je Blagojević.

Kazao je da je na veći uvoz uticao na povećanje cijena robe na svjetskom tržištu.

“Ipak, zbog strukture izvoza i proizvoda koje izvozimo, to su mogle da budu daleko veće cijene nego što jesu”, zaključio je Blagojević.