Organska proizvodnja u Srpskoj ima veliku perspektivu, a da bi se više ljudi okrenulo zdravoj hrani i njezi uz pomoć prirode, upućeni kažu da je neophodna bolja edukacija i proizvođača i kupaca.
Upravo jedna takva prilika bila je i manifestacija “Dan organske proizvodnje Srpske” koja je u petak u Ljubinju okupila organske proizvođače iz Srpske i regiona, predstavnike resornog ministarstva koje je i organizator, ali i ljubitelje zdrave hrane. Oni su razmijenili iskustva iz ove oblasti i definisali potrebe na osnovu kojih će se u budućnosti kreirati mjere podrške.
Mihajlo Gavrić iz Stanara, koji se bavi organskim pčelarenjem istakao je da je uz sve poteškoće sa kojima se suočavaju poljoprivrednici, ova vrsta proizvodnje ipak ima perspektivu.
– Organska proizvodnja je dosta zahtjevnija i skuplja jer se mora ispoštovati i lokalitet i mnogi drugi parametri – rekao je Gavrić.
Da bi joj se okrenulo više ljudi, smatra Gavrić, potrebno je raditi na edukaciji i podizanju svijesti kod potrošača.
Gospava Tripić iz Banjaluke i njen suprug prije nekoliko godina odlučili su da se upuste u ovu veoma zahtjevnu vrstu proizvodnje. Iako put nije bio nimalo lak, kako kaže, njihova farma “Eko DM” uspjela je da dođe do sertifikata za organsku biljnu i stočarsku proizvodnju.
– Za organsku proizvodnju osim proizvođača treba i edukovan kupac, zato je neophodno više uložiti u informisanje građana te im približiti šta je to – rekla je Tripićeva.
U Banjaluci je, kako kaže, za ovim proizvodima dobra potražnja, ali kada bi se razmišljalo o izvozu trebalo bi formirati udruženje ili zadrugu koji bi otkupljivali sve te proizvode.
– Organski proizvođači obično rade na malim površinama zbog čega nemamo dovoljno robe za velike lance i bilo bi odlično da neka zadruga sakuplja sav višak koji imaju organski proizvođači, da bi ih na taj način lakše plasirali do kupaca – rekla je Tripićeva.
Načelnica Odjeljenja za organsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Dragana Zec za “Glas Srpske” kaže da je organska proizvodnja jedna od najperspektivnijih grana poljoprivredne proizvodnje.
– U svijetu raste potražnja za organskim proizvodima, a ista situacija je i kod nas. Saslušali smo probleme proizvođača, ali i vidjeli šta oni rade i šta mi možemo da ponudimo domaćem, ali i inostranom tržištu. Trudimo se da u saradnji sa Privrednom komorom otvaramo nova tržišta i da podstičemo odlazak organskih proizvođača na sajmove – rekla je Zec.
Istakla je da će organska proizvodnja u narednim godinama svima da bude neophodna, zato što, prema istraživanjima, od zdrave hrane sve počinje.
Dnevnice
Organska proizvodnja ove godine je skuplja nego lani, kaže Gospava Tripić koja na svom imanju proizvodi paradajz, krastavce, paprike, tikvice i krompir.
– Potrebno je mnogo manuelnog rada, a cijene dnevnica su skočile. Radnu snagu je teško pronaći pa ono što možemo porodično da uradimo toliko i radimo – rekla je Tripićeva i dodala da dnevnice idu i preko 70 maraka.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
