Oporavak industrijske proizvodnje u Evropskoj uniji rezultirao je i rastom tražnje za našim izvoznim proizvodima, smatraju ekonomisti, pa je tako u prvoj polovini ove godine ostvaren izvoz u vrijednosti od 2,61 milijardu KM, što je za 6,6 odsto više nego u istom periodu lani.
I pored toga, uvoz u Srpsku ipak i dalje dominira. Tako je ostvaren uvoz u vrijednosti od 3,67 milijardi maraka, što je više za 3,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku za šest mjeseci ove godine, a kako se navodi u njihovoj analizi, procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 71,1 odsto.
“U pogledu geografske distribucije robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom, u periodu januar – jun 2025. godine, najviše se, od ukupno ostvarenog izvoza, izvozilo u Hrvatsku, i to u vrijednosti od 463 miliona KM i u Srbiju 433 miliona KM. U istom periodu najviše se, od ukupno ostvarenog uvoza, uvozilo iz Srbije, i to u vrijednosti od 661 milion KM, i iz Italije, u vrijednosti od 512 miliona KM”, navodi se u analizi.
Kako se dodaje, posmatrano po grupama proizvoda, u prvoj polovini ove godine najveće učešće u izvozu ostvaruje električna energija sa 264 miliona KM, što iznosi 10,1 odsto od ukupnog izvoza.
“Najveće učešće u uvozu ostvaruju naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala (osim sirovih), sa ukupnom vrijednošću od 228 miliona KM, što iznosi 6,2 odsto od ukupnog uvoza”, ističu iz Republičkog zavoda za statistiku.
Kada je riječ samo o junu, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 448 miliona maraka, što je za 8,7 odsto više nego u istom mjesecu lani, dok je istovremeno uvoz smanjen za 5,4 odsto u odnosu na jun 2024. godine, pa je u ovoj godini u tom mjesecu ostvaren uvoz u vrijednosti od 602 miliona KM.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, ističe da je kretanje izvoza najvećim dijelom determinisano kretanjem industrijske proizvodnje u Evropskoj uniji.
“Naš izvoz je dominantno resursno intenzivan, uz značajno učešće poluproizvoda. Oporavak industrijske proizvodnje u EU nakon dvije godine stagnacije rezultirao je i rastom tražnje za našim izvoznim proizvodima. Treba istaći da udio u rastu vrijednosti izvoza ima i opšti rast nivoa cijena, odnosno inflacija”, objašnjava Mlinarević za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, ishod carinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije opredijeliće trgovinska kretanja u nastavku godine.
“Ukoliko SAD uvedu carine od 25 odsto na proizvode iz EU, to će najviše pogoditi automobilsku, farmaceutsku i industriju mašina i alata. U mjeri u kojoj dođe do smanjene tražnje za ovim proizvodima na američkom tržištu, za očekivati je smanjenje proizvodnje u EU, što bi se odrazilo na pad našeg izvoza jer su naši izvoznici mahom dio proizvodnog lanca ovih industrija”, naglašava Mlinarević.
Profesor sa Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu ističe da dva faktora utiču i na rast uvoza u Republici Srpskoj.
“Prvi se odnosi na inflaciju koja je podigla vrijednost uvoza. Drugi faktor predstavlja rast tražnje usljed rasta zarada. Imajući u vidu da se do kraja godine u odnosu na ove faktore stvari neće mijenjati, dinamika uvoza će vjerovatno ostati nepromijenjena”, zaključuje on.