– Јako bitan element je sama deklaracija, odnosno da potrošači znaju šta je ispred njih i da oni odluče da li žele da kupe domaće ili nešto što je iz uvoza – rekao je u Јutarnjem programu Đorđe Savić sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
Kada je riječ o govedarskoj proizvodnji ona je više okrenuta proizvodnji mlijeka,i samim tim imamo potrebu za uvozom i žive teladi a kasnije i tovne junadi.
– Sa našom proizvodnjom zadovoljavamo 18 odsto potreba, a imamo i situaciju da proizvođaci imaju problem sa plasmanom. Postoji potreba za intenzivnijom zaštitom domaće proizvodnje,a tu će svakako pomoći sama deklaracija – rekao je Savić.
Goran Mitrović, predsjednik Udruženja uzgajivača goveda Republike Srpske naveo je da se kvalitetnim mjerama može doći do velikih rezultata.
– Mislim da je problem kako da animiramo proizvođače da žele da proizvode, ali oni moraju da imaju profitabinost. Kod junadi je to širom pojam jer za proizvodnju junećeg mesa treba angažovati ogroman kapital da bi se tovilo june. Drugi problem je kako da proizvedemo dovoljno tovnog materijala – rekao je Mitrović.
Poručio je da se treba ulagati kapitalno da bi se došlo do veće proizvodnje junećeg mesa.
– BiH je uvozno orijentisana zamlja kada je u pitanju proizovdnja goveđeg mesa. Mi ne zadovoljano ni do 25 odsto svojih realnih potreba – rekao je Saša Bošković, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH.
Istakao je da pri samom uvozu mesa postoje propisi.
– Tu su međunarodni sertifikati gdje su jasno definisana sva pravila – mikrobiološkki kvalitet mesa i postojanje zaraznih bolesti, iz zamalja iz kojih dolaze, gdje veterinari provjeravaju pošiljku. Drugi zadatak je da oni i fizičkim pregledom ustanove da li je to roba koja je navedena u dokumentaciji, a poslije i da urade uzimanje određenog broja uzorka i pošalje u laboratoriju – rekao je Bošković.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
