Otvoren prvi Festival maslinarstva

U Trebinju je danas otvoren prvi mediteranski Festival maslinarstva koji je podržala Svjetska organizacija za hranu /FAO/ jer u cijeloj Hercegovini prepoznaje budućnost ove oblasti.

Sajam “Oleo Trebinje 2025” obuhvata panele, prezentacije, radionice, tematske diskusije i degustacije.

Koordinator programa FAO u BiH Vlado Pijunović rekao je novinarima da je ovo prvi Festival maslinarstva u BiH.

“Svjetska organizacija za hranu podržala je ovaj prvi festival. Vidimo budućnost u maslinarstvu u cijeloj Hercegovini”, istakao je Pijunović.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić rekao je novinarima da je Festival veoma značajan za Trebinje i regiju, te da će nastojati da čuju različita iskustva o maslinarstvu.

“U Trebinju ima oko 10.000 maslina, a sada ćemo iskoristiti priliku da vidimo ko se ozbiljnije bavi maslinarstvo, ko je registrovan i kakve su procedure koje treba uraditi kako bi maslinovo ulje pristiglo na evropska i svjetska tržišta”, naveo je Ćurić.

On je istakao da resorno ministarstvo finansijski podržava Festival, a do sada je podržalo i sve zahtjeve koje je uputio grad.

Predstavnik vinarije “Vukoje” Mladen Fuštar rekao je novinarima da posljednjih godina Trebinje ima veliku perspektivu u sadnji maslina, a prošle godine Podrumi “Vukoje” i Podrumi manastira Tvrdoš su i nagrađeni na svjetskom ocjenjivanju u Americi.

“Idealni klimatski uslovi, velike površine neobradivog zemljišta utiču na sadnju. Maslina u prvim godinama nakon sadnje traži intenzivnije zalivanje i obradu zemljišta, a poslije ne toliko”, naveo je Fuštar.

Nakon svečanog otvarenja organizovan je prvi panel na kojem se govorilo o stanju, izazovima i prilikama u maslinasrtvu u regionu.

Drugi panel je posvećen uzgoju i preradi maslina – put do vrhunskog maslinovog ulja, a treći brendiranju, marketingu i oleo turizmu “Od polja do stola”.

Potencijali za maslinarstvo u Hercegovini

Iako maslinarstvo u Hercegovini — i time indirektno u Republici Srpskoj ranije nije bilo razvijeno na masovnom nivou, posljednjih godina bilježimo značajan rast zasađenih stabala: porasla je površina pod maslinama, a sve više manjih i srednjih proizvođača odlučuje da sadi masline, pa čak i kao dopunska poljoprivreda pored vinograda ili voćnjaka.

Prema podacima iz izvještaja za Trebinje, u proteklim godinama su zasađene značajne površine koje su pogodile klimatski i pedološki uslovi: Trebinje je prepoznato kao područje s povoljnim agro‑ekološkim uslovima za mediteranske kulture. Regija već sad ima primjere uspješnog uljara i proizvođača — npr. proizvođači iz Hercegovine, uključujući i pogone u blizini (i u RS‑dijelovima Hercegovine/trebinjskom području), osvajači su međunarodnih priznanja za kvalitet ulja.

Maslinarstvo može postati ozbiljna poljoprivredna grana u južnim dijelovima Srpske, naročito oko Trebinja i Hercegovine, čime se diversifikuje poljoprivreda i smanjuje zavisnost od tradicionalnih kultura.

Potencijal za proizvodnju ekstra‑djevičanskog maslinovog ulja visoke kvalitete — s obzirom da proizvođači iz Hercegovine već dobijaju međunarodna priznanja, ulazak u veći broj nasada i bolje organizovanje prerade može donijeti tržišni uspjeh — domaći i izvozni. Razvoj maslinarstva donosi mogućnosti i za lokalni razvoj — zapošljavanje, ruralni razvoj, investicije u preradu, uljare, marketing, oleo‑turizam i brendiranje regije (npr. “Hercegovačko ulje / RS ulje”).