Područna privredna komora Banjaluka namjerava da osnuje akademiju za vještačku inteligenciju. Tu ćemo se, prije svega, fokusirati na pripremu naše privrede za korištenje tih alata u većoj mjeri vodeći računa svakako i o posljedicama koje mogu nastati ukoliko se vještačka inteligencija ne bude primjenjivala.
Rekao je to “Glasu Srpske” direktor Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja navodeći da svjetske procjene ukazuju da onaj ko ne bude u poslovanju koristio vještačku inteligenciju jednostavno neće biti konkurentan.
– Svakako, vještačka inteligencija mora biti kontrolisana, a može da izazove i neželjene efekte. U tom okviru već smo krenuli u određene aktivnosti, obuke i primjenu – rekao je Ljuboja i dodao da su posebno ponosni na činjenicu da su ove godine posredovali u dovođenju tri strana investitora u Srpsku, odnosno kompanija iz Izraela, Austrije i Italije.
Ljuboja je najavio i četvrti Festival domaćih vina, rakija i hrane koji će biti održan 5. decembra u prostorijama Područne prirodne komore.
On je istakao da je ova godina za Područnu privrednu komoru Banjaluka bila bogata aktivnostima.
Koje biste projekte i aktivnosti izdvojili kao najvažnije u aktuelnom radu Područne privredne komore Banjaluka?
“Uspjeli smo da odgovorimo na turbulentne zahtjeve privrednika i društvene zajednice. Nastojimo da riješimo probleme koji se javljaju usljed ovog turbulentnog vremena, odnosno velikih geostrateških promjena. Imali smo velike udare kada su u pitanju cijene energenata, gdje smo u razgovoru sa relevantnim faktorima pokušavali da iznađemo rješenja. Tu je i nedavno održani okrugli sto na temu energetike, gdje smo analizirali stanje u “Elektroprivredi” i došli do određenih zaključaka na osnovu kojih ćemo pokušati da definišemo uslove poslovanja u kojima cijena struje ne bi bila opterećujući faktor. Imali smo razgovore i o efikasnosti javnih preduzeća, ali i značajne aktivnosti o pitanju edukacija. Trenutno nas najviše zabrinjavaju nove direktive Evropske unije kada je u pitanju industrija Srpske i izvoz na strana tržišta. Uvođenjem CBAM direktive za one proizvode koji nisu sertifikovani da su tokom proizvodnje korišteni ekološki izvori energije i materijali moraće se plaćati dodatne takse od 20 do 25 odsto. To će pogoditi energetski sektor, preradu metala, željeza i čelika, aluminijuma, što će dovesti do toga da naša roba ne bude konkurentna. Razmišljamo o osnivanju centra koji bi u okviru komorskog sistema pomagao privrednicima, te ih edukovao kada su u pitanju te direktive. To moramo shvatiti ozbiljno”, naveo je on.
Prema njegovim riječima CBAM direktiva stupa na snagu od januara 2026. godine.
“Tu prvo moramo izdefinisati samu činjenicu izvora električne energije, odnosno da li je sama električna energija koju koriste privrednici zelenog karaktera, odnosno iz obnovljivih izvora. Naša ideja je bila razdvajanje, odnosno sertifikovanje same iskorištene električne energije iz dva izvora. Ideja je da se uglavnom iz obnovljivih izvora isporučuje električna energija privrednicima, što bi olakšalo sertifikovanje i definisanje samih proizvodnih deklaracija, a s druge strane iz drugog izvora da se snabdijeva stanovništvo. Moramo naći adekvatan i pravovremen sistem sertifikovanja. Nemamo puno vremena. Mora se raditi puno i na edukaciji samih privrednih društava, odnosno moramo i mi da budemo u kontaktu sa nadležnim tijelima u EU. Tu nam veliku pomoć pruža Privredna komora Srbije i u tom svjetlu, veliki broj dokumenata i smjernica, odnosno veliki broj uputstava već smo prilagodili potrebama naše privrede. Pokušavamo da vidimo na nivou BiH da li je moguće odgoditi sve to, a ako ne bude moguće, moraćemo ubrzano da se prilagođavamo tim promjenama”, rekao je Ljuboja.
Kada je riječ o osnivanju akademije za vještačku inteligenciju, Ljuboja ističe da pojedina preduzeća već na neki način koriste alate.
“Imamo kontakte s takvim kompanijama. Velike su mogućnosti vještačke inteligencije, pogotovo kada je u pitanju traženje novih kupaca, plasman na tržišta te povezivanje dobavljača. Koliko god da nam sada izgleda vještačka inteligencija nešto kao čarobni štapić, ipak moramo da vodimo računa o tome da je koristimo na adekvatan i pravi način, jer nepravilno korištenje može dovesti do niza reperkusija koje mogu biti nepovoljne ne samo za proizvođače, firme već i za svakodnevni život ljudi. Tu se mora voditi računa o moralu i etici korištenja takvih tehnologija”, kaže Ljuboja.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
