Ipak, ova proizvodnja još je na početnim koracima, a tek nekoliko proizvođača ima veće nasade maslina.
Ovoj mediteranskoj kulturi pogoduje hercegovački krš, pa su opravdana očekivanja da se uskoro počne sa masovnijim uzgojem.
Prvi maslinici u Hercegovini podignuti su prije desetak godina. Јedan od većih sa značajnijim godišnjim prinosima je uz manastir Tvrdoš. Monasi su predanim radom prethodnih deceniju i više proširivali nasade, a 2014.godine proizveli su prvo maslinovo ulje u Trebinju. Sadašnji kapacitet od stotinjak litara ulja proširivaće u narednom periodu.
U Zasad polju uz vinograde, nakon opsežnih istraživanja klime i tla, porodica Vukoje, podigla je maslinike. Stabla italijanskih sorti uljarica, još nisu na punom rodu, a godišnji prinos je od 3 do 4 tone, odnosno oko 300 litara malsinovog ulja.
“Uljarice u Herecegovini iznjedre vrhunska ulja i zašto ne bismo bili poznati i po vinu i ulju, najzančajnijoj mediternaskoj kulturi”, ističe Radovan Vukoje direktor Vinarije i maslinika Vukoje.
Maslinarstvo zahtijeva mnogo strpljenja i velika početna ulaganja, jer stabla prvi rod daju nakon sedam, a puni tek nakon 15 godina. Zato i važi izreka da se malsine ne sade za djecu, nego za unuke. To su neki od razloga što se mali broj proizvođača odlučuje za ovaj uzgoj.
Potrebno je krenuti u masovniju sadnju, iznjedriti 20 do 30 proizvođača, ako ništa domaćini uz kuću mogu da proizvode za sebe ulje.
“I prerada je veliki potencijal”, napominje Vukoje.
U Trebinju ima oko 3000 stabala masline, Uslovi za ovu organsku proizvodnju su više nego dobri, stručnjaci tvrde odlični, a da bi se krenulo u maaovnu proizvodnju potrebna je podrška i nadležnih inistituicja.
S obzoriom na to da je ova proizvodnja još u povojima, nema ni podsticaja za maslinarstvo. Prema sadašnjem stanju u maslinicima ovogodišnji rod će biti dobar i kvalitetan, i daće ulje vrhunskog kvaliteta. Zbog malih količina još nisu zastupljena na tržištu van Hercegovine. Osim vinove loze , masline su mediteranska kultura kojoj odlično odgovara posni hercegovački krš, a osim ekonomskih nose i ekološku korist. Kamene goleti Hercegovine najljepše će ukrasiti stablo malsine, čiji je životni vijek i do 200 godina.
(RTRS)
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
