Kruška ima svoj siguran plasman. Posljednjih godina, kontinuirana je potražnja, ne samo kod domaćih već i stranih prerađivača. Isto tako, otkupna cijena bilježi rast.
Stručni tim Udruženja voćara Republike Srpske poziva proizvođače da podižu zasade krušaka jer ova voćka, naročito posljednjih godina, ima siguran plasman na domaćem, ali i stranom tržištu.
Iako je Ruska Federacija 2021. godine, zbog prisustva karantinskog štetnog organizma Monilinia fructicola (Winter) Honey, privremeno obustavila uvoz, izvoz je godinu dana kasnije nastavljen, te Rusija i dalje predstavlja sigurno tržište za proizvođače, iako su cijene transporta, zbog rata u Ukrajini, porasle.
Povećana potražnja konzumne i industrijske kruške
Ali, kruška, kao voćna vrsta, ima svoj siguran plasman i na tržište BiH. Posljednjih godina, kontinuirana je potražnja konzumne kruške i kruške za preradu u sokove i alkohol, ne samo kod domaćih već i stranih prerađivača, npr. slovenački Fructal. Isto tako, otkupna cijena bilježi rast posljednjih godina jer su mnogi voćari iskrčili zasade i nema dovoljne ponude na tržištu.
Godinama prije posljednjeg rata, Slovenci su vršili istraživanja na obroncima Kozare i zaključili da su tu najbolji uslovi za uzgoj krušaka u bivšoj Jugoslaviji. Još jedan zaključak stručnog tima Udruženja voćara je da nema opasnosti od konkurencije kada je u pitanju ova voćna vrsta.
Može se pristupiti nesmetanom podizanju novih zasada kruške, uz preporuku da se pažljivo odabiraju lokacije zbog učestalih šteta od kasnih proljećnih mrazeva i ostalih zahtjeva kruške kao voćne vrste.
Mrazevi i kruškina buva
Kruška, u posljednjih nekoliko godina, imala je problema s proljetnim mrazevima, ali, na lokalitetima koji su ih izbjegli i gdje je bio dobar prinos i kvalitet roda, otkupna cijena bila je zadovoljavajuća za voćare. U 2025. godini, rod je bio mnogo manji zbog mraza, naročito u zapadnim krajevima, a oni voćari koji su uspjeli da spasu rod, dobijali su otkupnu cijenu i od 1,40 KM/kg, za industrijsku krušku. Prva klasa išla je od 1,80 do 2 KM/kg, čak i više.
Kruškina buva kao najveća štetočina krušaka u našim krajevima, takođe može da pravi probleme u proizvodnji, posebno u slučaju toplijih ljeta i nedostatka aktivnih materija insekticida za njeno suzbijanje. Ipak, voćari svjesno manje prskaju zasade zbog povećane potražnje za ovim voćem, što dovodi do slabijeg kvaliteta ploda, a oni koji žele prvu klasu, moraju još više da paze na termine prskanja, zbog ograničenog izbora insekticida, prenosi Agroklub.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
